Kolekcija 107
Kolekcija 107 predstavlja jedan od kurioziteta Galerije 107. Upravo njoj Galerija i duguje svoje ime. Kolekciju čine slike u dimenziji 107 x 107 cm, a radovi su najpoznatijih srpskih savremenih slikara.
Aktuelna postavka
U Galeriji 107 trenutno je aktuelna postavka koja obuhvata veliki broj savremenih srpskih slikara različitih poetika, počev od figurativne apstrakcije Aleksandra Cvetkoviċa, Miroslava Arsiċa i Branka Miljuša pa sve do klasičnih motiva pejzaža autora Bože Prodanoviċa, Bože Iliċa, Koste Bradiċa, Miluna Mitoroviċa i Dušana Mikonjiċa. Tematika urbanog pejzaža viđena kroz sopstvenu specifičnu prizmu zastupljena je u slikama Momčila Mome Antonoviċa i Stojana Djuriċa, dok nam o prolaznosti vremena sugerišu poetične kapije starih kuċa Pavla Blesiċa, a u svet toplog, ženskog sanjarenja uvodi nas svojim platnom slikarka Slobodanka Rakiċ Šefer.
Prodajna postavka
Prodajna postavka Galerije 107 u svojoj ponudi predstavlja Vam preko stotinu autora koji spadaju u sam vrh srpskog savremenog slikarstva. Od onih koji su na neki način obeležili drugu polovinu XX veka, do srednjih i mlađih generacija slikara koji su sada u svom stvaralačkom zenitu ili umetničkom usponu.
Branko Miljuš
      Galerija
      Kolekcija107
      Aktuelna postavka
      Prodajna postavka
      Specijalna ponuda
      Kolekcija exlibrisa
      Izložbe
      Dnevnik Galerije 107
      Autori

Glavna 53, 11080 Zemun
+381 11 316-37-64

Galerija107

U srcu Zemuna, na njegovoj najstarijoj raskrsnici u kojoj se vekovima spajaju putevi, nalazi se Galerija 107. Zaštitni znak ovog dela grada je zgrada predratnog i nadaleko čuvenog zemunskog trgovca Ivana Muhara, čija reprezentativna arhitektura s početka 20. veka pleni. Elementi secesije prisutni su u arhitekturi Muhareve zgrade, dok u enterijeru galerije, provejava evropski duh s kraja 20. veka. Od 17. novembra 1998., u ovoj kući prepoznatljivog stila nalazi se Galerija 107. Svoj život galerija je započela trinaest meseci ranije, tačnije 11. oktobra 1997., u Enjubovom tržnom centru u Novom Beogradu. Svestan istorijskog i kulturnog značaja koji pozicija u Glavnoj ulici br. 53 u Zemunu ima, vlasnik galerije, stanovnik i veliki poštovalac Zemuna, Milan Jan, godinu dana kasnije je realizovao svoju raniju zamisao i galerija je dobila novu adresu. Tako je pre petnaest godina Zemun postao bogatiji za još jednu kuću umetnosti koja mu je pored ostalih institucija kulture dala identitet, dok se prestonica može pohvaliti jednim od najlepših izlagačkih prostora.

Po rečima Milana Jana, galerija je nastala u želji da može da pobegne u jedan miran i čaroban svet slike i druženja sa slikarima, kolekcionarima, trgovcima umetnina, ljubiteljima umetnosti… Produhovljavanjem svog životnog prostora kroz remek dela srpskog slikarstva, napravljen je prvi korak u stvaranju kolekcije Jan a logičan sled započetog procesa usledio je otvaranjem galerije. Imajući u vidu da je Galerija 107 za javnost svoje dveri otvorila 1997., a da je formiranje kolekcije započeto nekoliko godina ranije, već tada se moglo govoriti o reprezentavnosti zbirke.

Ime Galerije 107 vezuje se za slike formata 107x107cm. Slike ovih dimenzija su kuriozitet koji galeriji i jednom delu kolekcije daje jedinstveni karakter. »Ideja o tom formatu, na kome su kasnije slikari radili po narudžbini za moju kolekciju nastala je slučajno. Naime, u Americi, u složenom procesu procenjivanja vrednosti slike, između ostaliih faktora figuriše i mera 104. Onda sam pomislio, a zašto ne 107, na primer ? I tako sam došao do ovog formata« rekao je Jan u jednom intervjuu. Slike formata 107x107cm čine manji deo zbirke galerije, a ostali radovi koji se nalaze u fundusu nemaju tu vrstu određenosti. Tokom petnaest godina postojanja, nezavisno od toga o kom segmentu aktivnosti se radi, primarno je zastupljeno interesovanje za sliku. Ljubav prema ovoj likovnoj disciplini uticala je da štafelajno slikarstvo bude dominantno zastupljeno u celokupnoj delatnosti galerije ali nije i jedino, što zbirci i galeriji daje kvalitet više.

Kolekcija i izlagački program Galerije 107 su njene primarne odrednice. Iako su delimično uslovljeni, ova dva dela organizma deluju autohtono. Galerija pored stalne postavke organizuje grupne i pojedinačne izložbe autora zastupljenih u zbirci i tom prilikom se štampaju prateći katalozi. Činjenica, da su izložbe priređene u galeriji, često visoko pozicionirane prilikom dodeljivanja različitih nagrada a pojedine su dobile i epitet najboljih u godini u kojoj su održane, dovoljno govori. Podjednako važnu ulogu za život i delovanje galerije imaju svi umetnici koji su u njoj izlagali ili se njihova dela nalaze u fundusu. Izlagačka aktivnost prvenstveno se vezuje za samostalne izložbe koje su procentualno i najbrojnije. Svi umetnici koji su imali samostalnu izložbu u galeriji, pored toga što su zastupljeni u kolekciji, na različite načine participiraju u njenom radu.

Kolekcija Galerije 107 je svojevrsni mikrokosmos srpske savremenene scene. Ona kao takva predstavlja celinu za sebe ali istovremeno reflektuje i pojave u slikarstvu tokom druge polovine 20. i u prvoj deceneniji 21. veka. Zbirka se može grupisati u nekoliko segmenata: slike formata 107x107, slike različitih formata i radovi na papiru (grafike, akvareli i crteži). Ubedljivo najzastupljnije u kolekciji su slike, čime se potvrđuje primarna orijentisanost galerije. Težnja da autori različitih generacija i stilske opredeljenosti budu zastupljeni u galeriji i svim segmentima njenog delovanja, utemeljena je na početku rada ove kuće umetnosti.

Važan momenat prilikom bazičnog opredeljenja galerije na direktnu saradnju sa savremenicima imala je činjenica da se na taj način eliminiše mogućnost pojavljivanja falsifikata i u isto vreme podstiče aktuelna likovna produkcija. Navedena orijentacija može se pratiti u celokupnoj genezi kolekcije a reprezentativnost dela kao imperativ prilikom njihove selekcije do danas je ispoštovana.


Olivera Vukotić, istoričar umetnosti i kustos